Zanimanje za konverziju na judaizam često proizlazi iz vjerskih razloga, ali i iz pitanja useljenja u Izrael. Međutim, gijur podliježe strogim pravilima, provodi se pred rabinskim sudom i zahtjeva dugotrajnu pripremu, a ne priznaju se svi oblici konverzije u svim zajednicama niti u Izraelu.

Elul je posljednji mjesec židovske godine, posvećen introspekciji, pokajanju i pripremi za Roš Hašanu i Jom Kipur. Njegovi dani obilježeni su molitvom, puhanjem u šofar i traženjem oprosta.

U židovskoj tradiciji brak nije samo formalni ugovor, nego i duhovni savez dviju duša koje su, vjeruje se, spojene još prije rođenja. Od biranja partnera, preko priprema za vjenčanje do samog obreda i sedmodnevnog slavlja, svaki korak nosi duboko značenje.

Razdoblje od tri tjedna, od 17. tamuza do 9. ava po židovskom kalendaru, vrijeme je tugovanja, molitve i duhovne introspekcije. Ovi dani podsjećaju na uništenje oba Hrama u Jeruzalemu, kao i na brojne tragedije u židovskoj povijesti, ali ujedno bude nadu te vjeru u obnovu

Krajem 17. stoljeća, kada se Europom širilo prosvjetiteljstvo, u židovskim je zajednicama krenula haskala – pokret koji je donio snažne reforme u obrazovanju, pristupu vjeri i životu europskih Židova.

Purim je jedan od najveselijih blagdana u židovskom kalendaru, isprepleten dubokom simbolikom i razigranim običajima. Od bučnog čitanja Knjige o Esteri i maskiranih zabava do darivanja hrane i pripreme trokutastih keksića – ovaj vodič donosi pregled svega što čini duh Purima.

Obrezivanje dječaka se tradicionalno izvodi osmog dana nakon njegova rođenja, no može se učiniti i u odrasloj dobi. Iako je moguće zahvat obaviti u bolnici, mnogi će se odlučiti za obred u sinagogi ili kod kuće. Kako izgleda brit mila?

Bliži nam se osmodnevni blagdan Hanuka kojim se obilježava sjećanje na pobjedu malobrojnih Makabejaca, na ponovno posvećenje jeruzalemskog Hrama, kao i čudo jedne posebne uljne svijeće…

Molitveni kvorum koji čini 10 vjerski punoljetnih Židova na hebrejskom se jeziku naziva minjan, a neke se molitve bez tog kvoruma ne mogu moliti.

Odmah nakon sedmodnevnog blagdana Sukot, slijedi poseban blagdan (točnije, dva su blagdana no promatraju se kao jedan) – Šemini Aceret i Simhat Tora. U sinagogama slavlje doživljava kulminaciju u neobuzdanoj radosti i plesu sa svicima Tore.

U srijedu počinje blagdan Sukot, jedan od tri velika hodočasnička blagdana koji nas podsjeća na božansku zaštitu koju su naši preci uživali tijekom 40 godina lutanja pustinjom. No također je poznat i kao blagdan žetve.

S proslavom Roš Hašane (Nove godine) započelo je razdoblje od 10 dana poznatih kao Jamim Noraim, odnosno Dani strahopoštovanja, a koje završava na Jom Kipur, najveći židovski blagdan.

Postoje razni običaji vezani uz Roš Hašanu, no gotovo svima je zajedničko puhanje u šofar, dok na blagdanskom stolu dominiraju jabuke, nar i med, prepoznatljivi simboli slatkoće i obilja.

Židovski su blagdani važan dio vjere, kulture i tradicije te svaki ima duboko značenje i pripadajuće mu molitve (liturgije) i običaje. Pritom treba reći da se poneki običaji razlikuju ovisno o zajednicama, no osnovni su uglavnom isti.

Drevna židovska ritualna praksa uranjanja u vodu duboko je ukorijenjena u životu Židova, pa su tako mikve jedno od centralnih mjesta svake židovske zajednice.

U utorak navečer počinje Šavuot koji je, uz Pesah i Sukot, jedan od tri židovska hodočasnička blagdana. Njime se obilježava sjećanje na primitak Tore na Sinaju.

Imate li priliku, posjetite neku od sinagoga, bilo onih malobrojnih u Hrvatskoj ili pak onih u svijetu. Mnoge su doista veličanstvene, a mogle bi vas iznenaditi i male sinagoge, organizirane u većoj sobi ili u stanu. No neki su predmeti svim sinagogama na svijetu zajednički.

Postoji niz različitih ljudi koji imaju posebne uloge u židovskoj zajednici, a postoje (ili su postojali) i oni koji su posebno zaslužni zbog svoje pravednosti.

Po završetku napornog tjedna, židovske se obitelji okupljaju oko stola te zajednički dočekuju dolazak Šabata. Tako čuvaju sjećanje na stvaranje svijeta, kao i činjenicu da je i Bogu bio potreban dan predaha…

Iako biste možda očekivali jednostavan odgovor na pitanje "tko su zapravo Židovi", morate znati da takav jednostavno - ne postoji. U pokušaju otkrivanja činjenica koje bi Židove mogle definirati, uronit ćete u povijest dugu nekoliko tisuća godina te uočiti neobično snažno jedinstvo unutar vrlo heterogene grupe ljudi.